obrasci
registri_i_evidencije
godisnji_izvestaj_lat
godisnji_partije
plan_integriteta_lat




okrugli_stolovi_lat
biblioteka
izvestaiji
press
informator
decija_strana


facebook-150x112

Odbor Agencije

Pažnja, otvara u novom prozoru. PDFŠtampaEl. pošta

7

Prof. dr Čedomir Čupić, diplomirao 1972, magistrirao 1984. i doktorirao 1990. na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Za asistenta-pripravnika izabran 1981. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, u zvanje redovnog profesora izabran 2002. godine.

Predaje predmete: Sociologija, Politička antropologija i Medijska etika na osnovnim studijama na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Na poslediplomskim studijama na Fakultetu političkih nauka predaje predmete: Kulturna antropologija i Moral i politika.

Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu od školske 2001/2002. godine predaje predmet: Sociologija, a od 2008/2009. Sociologija slobodnog vremena.

Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crna Gora u Podgorici od školske 2003/2004. predaje predmete Politička antropologija i Moral i politika, kao gostujući profesor.

Pre dolaska na Fakultet političkih nauka radio je od 1972. do 1981. godine kao novinar i urednik u redakciji Obrazovnog programa Prvog programa Radio Beograda. Kao novinar pisao je za štampane medije i časopise u SFR Jugoslaviji. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu šef je Departmana za novinarstvo i komunikologiju u periodu od 2004. do 2006. godine ponovo je izabran za period od 2006. do 2008. godine takođe izabran je i za period od 2009. do 2012. godine.

Član Saveta Univerziteta u Beogradu od 2002. do 2004. godine i ponovo izabran za period 2006. do 2009. godine.

Član Predsedništva udruženja za političke nauke Srbije bio je od 1992. do 1998. godine.

Član Predsedništva udruženja za političke nauke Jugoslavije bio je 1998. do 2003. godine.
Predsednik Udruženja za političke nauke Srbije, od 2007. do 2009. godine.

Jedan je od osnivača i prvi predsednik Skupštine Alternativne akademske obrazovne mreže (1998-1999.).

Član je i jedan od osnivača Udruženja profesora istraživača (Udruženje je osnovano 1998.).
Stalni saradnik Beogradske otvorene škole.

Autor je 8 knjiga, urednik više zbornika i autor preko 150 članaka, eseja i ogleda i preko 250 prikaza knjiga i zbornika iz društvenih nauka i filozofije.

Publikovani naučni radovi su iz oblasti: sociologije, političke antropologije, političke teorije, političke filozofije, etike i sociologije morala.

Učesnik je više međunarodnih konferencija.

Autor je u međunarodnom projektu Political Culture, Democracy and Development. This research was supported by the Research Support Scheme of OSI/HESP grant No: 120/1996.

Bio je član redakcije univerzitetskog časopisa Gledišta od 1981. do 1984. godine. Zamenik glavnog i odgovornog urednika časopisa Gledišta bio je od 1984. do 1989. godine.

Član Saveta časopisa Republika od 1990.

Član Redakcijskog odbora Enciklopedije političke kulture (objavljene 1993.)

Član redakcije časopisa Eurotranzicija

Urednik bibloteka Politeja, Agora i Udzbenici i hrestomatije koje objavljuje Fakultet političkih nauka u Beogradu.

Predsednik Upravnog odbora Beogradske otvorene škole.

Član Saveta Studentskog pokreta Otpor od 1998. do 2000., a 2000 do 2003. godine član Saveta Narodnog pokreta Otpor.

Član Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Republike Srbije od 2001. do 2003. godine.

Predsednik Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Republike Srbije od 2009. godine.



2

Mileva Gajinov, rođena Erović, sudija Vrhovnog suda Srbije u Beogradu, u penziji. Rođena u Rogljevu, opština Negotin. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Gornjem Milanovcu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Ceo svoj radni vek počev od sudijskog pripravnika provela je u pravosuđu. Radila je kao sudija Opštinskog suda u Novom Sadu (od 1963. do 1973. godine), sudija Okružnog suda u Novom Sadu (od 1973. do 1984. godine). Za sudiju Vrhovnog suda Vojvodine izabrana je 1984. godine, a za sudiju Vrhovnog suda Srbije 1996. godine i na toj dužnosti ostala do penzionisanja.

Izvesno vreme radila je rešavajući predmete u krivičnoj i upravnoj materiji, a najveći deo svog radnog veka provela je obavljajući sudijske poslove u građanskoj materiji, kao predsednik veća, a izvesno vreme nalazila se na funkciji predsednika građanskog odeljenja.

Uradila je više stručnih radova iz oblasti radnog, građanskog prava i građansko-procesnog prava, koji su objavljeni u stručnim časopisima.

Za savestan i stručan rad odlikovana je Ordenom rada.

Član je Saveta za etička pitanja Društva sudija Srbije u drugom mandatu, izabrana nakon penzionisanja. U tom svojstvu učestvovala je u raspravama i razgovorima sa sudijama u regionalnim pravosudnim centrima u Srbiji, o temama upotrebe i zloupotrebe prava, ustavnosti i zakonitosti, radi podizanja i očuvanja ugleda sudijske profesije. Objavila je stručan rad o značaju sudijske etike.

Za člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije izabrana je na predlog Vrhovnog suda Srbije.

 


9

Prof. dr Radmila Vasić je rođena (1950) i školovala se u Beogradu. Na Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu upisala se 1969. i diplomirala 1973. godine. U stalni radni odnos na Pravni fakultet u Beogradu primljena je 1975. godine za predmet Uvod u pravo, gde i sada obavlja nastavu na osnovnim akademskim, master i doktorskim studijama. Od 2005. godine rukovodi nastavom iz predmeta Pisanje pravnih dokumenata, a od 2006. godine obavlja nastavu iz predmeta Pravna etika.

Magistrirala je 1981. godine sa temom Pojam prava u teoriji Djorđa Tasića. Doktorsku disertaciju pod nazivom Pravna obaveznost običaja odbranila je 1989. godine. U zvanje redovnog profesora izabrana je 2005. godine. Obavljala je nastavu na Pravnom fakultetu u Kragujevcu i odeljenju Pravnog fakulteta u Užicu. U periodu od 1996. do 1999. godine bila je angažovana kao profesor za predmet Uvod u pravo, a zatim Osnovi prava na Fakultetu političkih nauka. Od 2007. godine ponovo predaje na Fakultetu političkih nauka predmet Osnovi prava. Rukovodila je obrazovnim dodiplomskim i poslediplomskim programima u okviru Alternativne akademske obrazovne mreže i Beogradske otvorene škole. Školske 2004/05. učestvovala je u izvođenju poslediplomskog programa Studije prevođenja na Fakultetu političkih nauka sa temom Uvod u pravo, a zatim i školske 2007/08. godine, sada u organizaciji Centra za obrazovne politike. Dva puta je, 1982. i 1986, obavljala stručni staž u Strazburu, od kojih je prvi bio organizovan kao međunarodni seminar posvećen ljudskim pravima, a drugi je bio istraživački u pripremi doktorske teze. Bila je član Stručne grupe za teoriju prava SANU, član Jugoslovenskog udruženja za teoriju, filozofiju i sociologiju prava, Jugoslovenskog udruženja za političke nauke i Jugoslovenskog Udruženja za ustavno pravo. Sada je član Srpskog udruženja za ustavno pravo i Srpskog udruženja za pravnu i socijalnu filozofiju. Na Diplomatskoj akademiji Ministarstva inostranih poslova bila je 2006. i 2007. godine predavač sa temom Reforma pravosuđa. Od 2006. godine predaje na specijalističkim studijama Pravnog fakulteta u Beogradu „Terorizam, organizovani kriminalitet i korupcija“ temu Nacionalna strategija i planovi integriteta. Školske 2007/08. godine bila je autor (u saradnji sa OEBS-om) i upravnik kursa „Zakon, zakonodavstvo i zakonodavna politika“. Sada učestvuje u OEBS-ovom projektu „Metodologija izrade pravnih propisa“. Od školske 2010/11. učestvuje u izvođenju TEMPUS projekta Fakulteta organizacionih nauka „Conversion Courses for Unemployed University Graduates in Serbia“. Bila je član upravnog odbora Alternativne akademske obrazovne mreže. Obavljala je poslove izvršnog direktora Centra za unapređivanje pravnih studija. Od 2003. do 2009. godine bila je član je Saveta za borbu protiv korupcije, a od 2004. do 2006. godine bila je član je Komisije za društvene nauke Ministarstva nauke i zaštite životne sredine. Bila je član Saveta Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu u tri mandata. Za predsednika Komisije za pomilovanje predsednika Republike Srbije imenovana je 2005. godine, a za člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije izabrana je 2009. godine.

Učestvovala je na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim skupovima.


4

Dr Slobodan Beljanski rođen 1941. godine. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, na kome je i doktorirao iz oblasti krivičnog procesnog prava.

Od 1969. godine neprekidno radi kao advokat u Novom Sadu.

Bio je predsednik Advokatske komore Vojvodine, član Upravnog odbora Advokatske komore Srbije, predsednik Udruženja za krivično pravo i kriminologiju Vojvodine, predsednik ispitnog odbora za polaganje pravosudnog ispita i predsednik nevladine organizacije za promociju pravnih vrednosti Forum iuris. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za pravnu teoriju i praksu Glasnik AKV, član redakcije Revije za krimologiju i krivično pravo, član saveta Arhiva za društvene i pravne nauke i član Etičkog komiteta Udruženja pravnika Srbije.

Član je Upravnog odbora Međunarodne unije advokata (Brisel - Pariz) i predstavnik ove organizacije u Srbiji.

Bio je član i predsednik prvog saziva Saveta za borbu protiv korupcije koji je 2001. godine osnovala Vlada Republike Srbije i član, a u poslednje dve godine mandata i predsednik, Republičkog odbora za rešavanje o sukobu interesa (2005 - 2010). Na predlog Advokatske komore Srbije izabran je za člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije (2010).

Objavio je preko stotinu ogleda i stučnih i naučnih radova iz oblasti krivičnog prava, teorije prava i pravne antropologije. Autor je knjiga: Poetika prava - politika filozofije (Novi Sad, 1999), Pravo i iluzija (Beograd, 1999), Međunarodni pravni standardi o krivičnom postupku (Beograd, 2001) i Hronika uzaludnog otpora (Beograd, 2003). Koautor je knjiga: Regionalizam kao put ka otvorenom društvu (Novi Sad, 1994), Nove ustanove i nova rešenja u Zakoniku o krivičnom postupku (Beograd, 2002) i Model revizije Zakonika o krivičnom postupku (Novi Sad, 2003). Sastavljač je važećeg Kodeksa profesionalne etike advokata.

Bavi se književnim radom i publicistikom. Jedan je od osnivača Nezavisnog društva novinara Vojvodine (1989-1990). Član je Društva književnika Vojvodine. Po pozivu predavao je pravnu etiku na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, Pravnom fakultetu u Beogradu i Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.

Predsedavao je u radnoj grupi za izradu Zakonika o krivičnom postupku iz 2001. godine, a član je radne grupe za izradu novog ZKP.

Dobitnik je više domaćih i stranih priznanja.



1

predsednik Odbora Agencije

Prof. dr Zoran Stojiljković je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, gde predaje na predmetima Politička sociologija savremenog društva,Savremena država,Partije i partijski sistemi i Civilno društvo,sindikati i politika. Uža oblast njegovog interesovanja su politički procesi i konflikti u Srbiji i društvima u tranziciji, partije i partijski sistemi, kontrola i nadzor finansiranja političkih stranaka, sindikati i socijalni dijalog, odnosno politička participacija i civilni pokreti i inicijative.

Pored teorijskog i istraživačkog rada, Stojiljković je bio i praktično angažovan kao potpredsednik UGS Nezaviosnost, član Socijalno-ekonomskog saveta republike Srbije i Republičkog Saveta za zapošljavanje, član UO PIO Fonda i UO Politika A.D. Aprila 2009.godine izabran je za člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije.Nakon izbora za člana Odbora Agencije dao je ostavku na prethodne funkcije. Nije član nijedne političke stranke.
Objavio je, pored više od osamdeset radova i kraćih monografija, i knjige "Rečnik demokratije" (1998), "Partijski sistem Srbije" (2006,i drugo,izmenjeno i dopunjeno izdanje2008) i "Konflikt i/ili dijalog" (2008). Član je predsedništva Udruženja za političke nauke Srbije i redakcije časopisa "Nova Srpska politička misao".

U oblasti studija države, demokratije i civilnog društva Stojiljković je zajedno sa prof.drVukašinom Pavlovićem, uredio zbornike Savremena država i Savremena država - struktura i funkcije.U toku 2010. godine u Crnoj Gori učestvovao je u istraživanju korupcije i korupcije u obrazovanju i nalaze istraživanja, kao i uvodnu studiju objavio u dva zbornika radova.
Kao član istraživačkog tima CESID-a učestvovao u brojnim empirijskim istraživanjima i objavio sledeće radove:

- Civilno društvo i država u tranzicionom ključu, u: Nevladine organizacije u demokratskom društvu, Centar za razvoj neprofitnog sektora, Beograd 2002; Za socijalnu državu, u : Socijaldemokratija u Srbiji - stvarnost i mogućnosti, SDP, Beograd 2003; Demokratija (još) ne stanuje ovde, u: 21 priča o demokratiji, Centar za građansko obrazovanje, Podgorica, 2005. godine; Građani Srbije i demokratija, u: Birači i apstinenti, FES, Beograd, 2007. godine; Izborna apstinencija, u: Probuđene nade izneverena očekivanja, Fondacija Heinrich Boll, Beograd, 2007; Civilno društvo i konsolidovanje demokratije, u: Budućnost civilnog društva, MilenijuM, Niš, 2007).

U oblasti studija sindikata, industrijskih odnosa i socijalnog dijaloga uredio je zbornik "Uloga sindikata u tranziciji" (Centar za proučavanje alternativa, 1999, Beograd), učestovovao u desetak istraživanja i objavio više od dvadeset radova i kraćih monografija.

Najznačajniji radovi iz ove oblasti objavljeni u poslednjih nekoliko godina:
- Zašto je Srbiji potreban efektivni socijalni dijalog, u : Postkomunizam i demokratske promene, Beograd, Fakultet političkih nauka, 2002; Kako uvećati uticaj sindikata i zaposlenih, u: Kako preživeti tranziciju, FES i UGS Nezavisnost, Beograd, 2002; Budućnost socijalnog dijaloga u Srbiji, u: Promene vrednosti i tranzicija u Srbiji, FES i IDN, Beograd 2003; U potrazi za strategijom političkog nastupa sindikata; Socijalni dijalog u Srbiji - između potreba i mogućnosti; Zaposleni i sindikati u vrtlogu privatizacije, u: Mihailović, Stojiljković, Ivanić, Sindikat u promenama - promene u sindikatima UGS Nezavisnot, Beograd 2004; Socijalni dijalog u Srbiji, u: Stojiljković Z., Luković S., Socijalni dijalog, UGS Nezavisnost, Beograd 2004; Socijalni dijalog i put ka evropskim integracijama, u: Priručnik za školu evropskih integracija, Evropski pokret u Crnoj Gori, Podgorica 2005; Mihailović S. i Stojiljković Z., Socijalni dijalog na lokalnom nivou, SLA, Beograd 2006.

Najzad, u oblasti političkog organizovanja i političkih ideologija, pored knjige Partijski sistem Srbije, poslednjih nekoliko godina, Stojiljković je objavio sledeće relevantne radove:

- Struktura, modeli i praksa unutarpartijaskih odnosa, u: Političke stranke u Srbiji-struktura i funkcionisanje, FES, Beograd, 2005; Partijska scena Srbije: solisti, statisti, posmatrači i šaptači, u : Pet godina tranzicije u Srbiji, FES, Beograd, 2005; Izborni inžinjering i transformisanje partijskog sistema, u: Kako do boljeg izbornog sistema, CESID, Beograd, 2006; Izborne koalicije i proces formiranja vlasti, u: Izbori i izborne kaolicije, IDES, Bjeljina, 2006,
- Socijalni rascepi i linije političkih podela u Srbiji, u: Političke stranke i birači u državama bivše Jugoslavije, FES, Beograd, 2006; Marković Brana, Stojiljković Zoran, Socijaldemokratija i socijaldemokratske stranke, Službeni glasnik, Beograd, 2007; Socijaldemokratija u Srbiji, u: Ideologija i političke stranke u Srbiji, FES, Beograd, 2007; Parties and Democracy in Serbia, in: Parties and Democracy, KAS, Berlin, 2007; Novac i politika, u: Finansiranje političkih partija - između norme i prakse, Fond za otvoreno društvo, Beograd, 2008; Predsednički izbori kao institucionalizovani i stilizovani politički konflikt, u; Predsednički izbori 2008 - okolnosti i rezultati, CESID - Službeni glasnik, Beograd, 2008; Hoće li kriza iznedriti demokratsku levicu u Srbiji, u: Probuditi san: razgovori o levici u Srbiji FES, Beograd, 2009.

Zoran Stojiljković je rođen 1953. godine u Požegi, Srbija. Živi u Beogradu. Oženjen je i otac dve kćerke.



5

Prof. dr Branko A. Lubarda rođen 1955. godine u Mostaru. Diplomirao (1979), magistrirao (1985) i doktorirao (1990) na Pravnom fakultetu u Beogradu. Boravio na specijalizacijama u Strasburu, Ženevi, Parizu i Londonu. Za asistenta pripravnika izabran 1981. godine, za asistenta 1986, za docenta 1992, a za vanrednog profesora 1999. godine. Prodekan za nastavu Pravnog fakulteta od 2001. do 2004. godine.

Knjige i monografije: Rešavanje kolektivnih radnih sporova - Metodi i institucije, Beograd, 1999, 307 str.; Leksikon industrijskih odnosa, Beograd, 1997, 237 str.; Kolektivni ugovori o radu - uporedno pravo, teorija i praksa" (objavljena doktorska disertacija), Beograd, 1990, 197 str.; Položaj pojedinca u savremenoj demokratiji (magistarski rad), Beograd, 1985, 157 str.; Evropsko radno pravo, CID, Podgorica, 2004, 335 str.

Odabrani članci: "Recent trends in labor law in transitional countries", Centre studi di relationi industriali dell'Universita di Cagliari, (rad no pozivu), 2002; "Emerging democratic and pluralistic industrial relations system in Serbia and changing contours of employment relations", podneseno za 13th World Congress of IIRA, Berlin, 2002; "Kaznena naknada", Anali Pravnog fakulteta u Beogradu (u štampi); "Osnovni ciljevi radnog zakonodavstva", Pravni život, 2001; "Interesni kolektivni spor i predugovorna odgovornost", Zbornik radova, Budva, 2001; "Ars boni et aequi u radnom pravu", Pravni život, 2000; "Pravo na toleranciju u radnom pravu versus diskriminacija", Zbornik radova, Budva, 2000; "Merila za određivanje viška zaposlenih", Radno i socijalno pravo, 2001; "Disciplinska odgovornost i harmonizacija prava", Pravo i privreda, 2001; "Prava radnika u slučaju insolventnosti poslodavca", Pravo i privreda, 2000; "Ugovor o privremenom radu", Radno i socijalno pravo, 2000; "Subordinacija kao bitno obeležje ugovora o radu", Zbornik radova, Budva, 1999; "Pravni položaj direktora u uporednom pravu", Pravo i privreda, 1999; "Javne službe za mirenje i posredovanje", Radno i socijalno pravo, 1998; "Radnopravni položaj u pravu Evropske unije", Zbornik radova - Pravo Evropske unije, 1998; "Uticaj privatizacije na kolektivna prava poslodavaca", Zbornik radova, Budva, 1998; "O konceptu prava na štrajk u uporednom i međunarodnom radnom pravu", Radno i socijalno pravo, 1997; "Lokaut u uporednim industrijskim odnosima", Pravni život, 1997; "Forms of workers' participation in managing of the enterprise", Proceedings of the Workers' Participation, Ohrid, 1996; "Savezi sindikata i udruženja poslodavaca na nivou Evropske unije", Pravo i privreda, 1996; "Ilegalni rad", Pravo i privreda, 1995; "Kolektivni ugovori o radu u javnom sektoru", Pravni život, 1995; "Učešće radnika u upravljanju preduzećem u uporednom pravu", Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 1994; "Zabrana konkurencije u radnom pravu", Pravo i privreda, 1994; "Slobodno kretanje radnika u Evropskoj uniji", Zbornik radova Pravnog fakulteta u Beogradu, 1993; "Osnovna obeležja sistema socijalne sigurnosti u uporednom pravu", Zbornik radova Pravnog fakulteta u Beogradu, 1993; "Otkaz poslodavca radniku iz ekonomskih razloga", Pravo i privreda, 1993; "Udruženja poslodavaca u industrijskim odnosima", Pravo u privreda, 1992; "Demokratija: istine i iluzije; ideje i institucije", Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 1990.

Odrednice za enciklopediju: Oko sto odrednica za oblast radnog prava, međunarodnog i evropskog radnog prava za najnovije izdanje Enciklopedije prava, urednik S. Perović, Beograd; Dve odrednice u Leksikonu građanskog prava, urednik O. Stanković, Beograd, 1996.

Profesionalna udruženja: Član Izvršnog odbora Udruženja pravnika Srbije, prvi generalni sekretar Jugoslovenskog udruženja za radno pravo i socijalno osiguranje, član Međunarodnog udruženja za industrijske odnose. Saradnik u izradi više zakonskih akata iz oblasti radnog i socijalnog prava. Držao predavanja po pozivu na pravnim fakultetima u zemlji i inostranstvu.

 


3

zamenik predsednika Odbora Agencije

Zlatko Minić, rođen 1971. godine diplomirao na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U novinarstvu od 1994. godine, radio za niz domaćih i stranih medijskih kuća kao novinar, dopisnik, honorarni saradnik. Od 1999. do 2010. godine u Novinskoj agenciji Beta bio na mestima novinara, urednika veb portala, urednika unutrašnjopolitičke redakcije i zamenika glavnog urednika. Završio letnju školu Tomson Fondacije 2001. godine.

Od 2001. godine intenzivno pratio oblast borbe protiv korupcije. Prvi urednik, potom koordinator Betinog antikorupcijskog portala Čiste ruke (kasnije portal Argus).

Pohađao kurseve, treninge, seminara iz oblasti borbe protiv korupcije u organizaciji IREX-a (Sofija 2002), Transparensija Hrvatska (Zagreb 2003), Stine (Makarska 2004), Transparensija Rumunija (Bukurešt 2005). Predavač na treninzima za novinare o strukturi vesti i osnovama novinskog izveštavanja (Novi Pazar 2007), o izveštavanju o izbeglicama i rasljenim (Niš 2007). Predavač na serijalu kurseva za novinare iz Srbije iz oblasti borbe protiv korupcije u organizaciji Misije OEBS-a u Srbiji (Beograd, 2005-2007. godine), kao i na treninzima iz oblasti borbe protiv korupcije primenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama (2008-2009. godine - Beograd, Subotica, Bujanovac, Novi Pazar, Kragujevac).

Učestvovao u nizu antikorupcijskih programa i projekata nevladinih organizacija (monitoring izveštavanja lokalnih medija o korupciji, medijski aspekt postupanja javnih tužilaca po prekršajnim predmetima u segmentu anitkorupcijskog zakonodavstva, narodna inicijativa za izmene Zakona o sklobodnom pristupu informacijama i usvajanje Zakona o klasifikaciji informacija (tajnosti podataka)...)

Inicirao i učestvovao u izdavanju srpskog prevoda Source book'a (Antikorupcijski priručnik) Transparency International. (2004. godine). Urednik internet izdanja srpskog prevoda. Član radne grupe za izradu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije (2007-2008. godine). Član Komisije za sprovodđenje preporuka GREKO i Akcionog plana (2005-2009. godine). Za člana Odbora izabran na predlog novinarskih udruženja.


Posao u agenciji

covek
Peti konkurs za stažiste u Agenciji

PRAVILA KONKURSA

PRIJAVNI FORMULAR

Kalendar događaja

Maj 2012
N P U S Č P S
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2

Anketa

Koliko je Agencija za borbu protiv korupcije zastupljena u medijima?





Rezultati
Zatvori